Prvo istraživanje o utjecaju pandemije COVID-19 na liječenje raka provedeno je u 6 zemalja istočne Europe. Utvrđeno je da je od izbijanja pandemije COVID-19 na razini svih uključenih zemalja (Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovačka ) iz istočne Europe izazvalo pad pacijenata koje su primali onkolozi/hematolozi na tjednoj bazi za 53%, dok je taj pad u Hrvatskoj bio 40%. Smanjenje broja započetih terapija na razini svih ispitivanih zemalja je bio 52%, a za Hrvatsku 53%.

Podaci prikazani u ovom izvješću prikupljani su u razdoblju od 7. do 24. travnja 2020. internom anketom unutar onkološke i hematoonkološke zajednice  dobrovoljnom suradnjom onkologa i hematologa.

Cilj ankete je bio prikupiti podatke i steći uvid u razlike između broja posjeta onkoloških pacijenata prije i tijekom izbijanja pandemije COVID-19 zdravstvenim ustanovama koje pružaju onkološku skrb, koliko se odlagao početak liječenja ako je takvog odlaganja bilo, koji tipovi liječenja su najviše odgađani ( npr. operativno liječenje, kemoterapija), koje su očekivane promjene u nadolazećim mjesecima ( npr. više operativnih zahvata/kemoterapija i tijekom vikenda, nedostatak krvnih preparata  i izazovi u transfuzijskoj medicini zbog nedovoljnog prikupljanja krvi od dobrovoljnih davatelja) te koje su to inicijative farmaceutskih i biotehnoloških kompanija koje bi mogle pomoći onkolozima i hematolozima u pružanju najbolje skrbi pacijentima.

U anketi je sudjelovalo 170 liječnika iz istočne Europe; od toga 60% onkologa, 28,8% hematologa, 10,6% hematoonkologa i 0,6% onkoloških kirurga. Iz Hrvatske je sudjelovalo 17 liječnika, od toga 58,8% onkologa, 29,4% hematologa, 5,9 hematoonkologa i 5,9% onkoloških kirurga.

Svi rezultati prikupljeni ovom anketom su indikativni, a ne reprezentativni.

Utvrđeno je da je od izbijanja pandemije COVID-19 na razini svih uključenih zemalja (Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovačka ) iz istočne Europe izazvalo pad pacijenata koje su primali onkolozi/hematolozi na tjednoj bazi 53%, dok je taj pad u Hrvatskoj bio 40%. Smanjenje broja započetih terapija na razini svih ispitivanih zemalja je bio 52%, a za Hrvatsku 53%.

Smanjen broj biopsija i odgađanje operativnih zahvata imali su najveći utjecaj na liječenje raka

Prema rezultatima ankete, na pitanje koji su čimbenici najviše utjecali na ustaljenu praksu liječenja raka tijekom krize izazvane COVID-19, ispitanici su odgovarali  sljedeće: broj biopsija u dijagnostičke svrhe na razini svih uključenih zemalja  61%, a u Hrvatskoj čak 77%. Odgađanje operativnih zahvata na razini svih zemalja 58%, za Hrvatsku 65%. Kao važan čimbenik navodi se smanjenje upućivanja onkoloških pacijenata od drugih specijalista na razini svih zemalja 54%, dok je taj čimbenik za Hrvatsku najvažniji sa 82%. Odgađanje terapije ističe 48% ispitanika na razini svih zemalja, a u Hrvatskoj 41%. Promjene u propisivanju imunosupresivnih lijekova prepoznate su na razini svih zemalja 33%, a u Hrvatskoj 18%.

Ništa od navedenih čimbenika navodi 8% ispitanika iz svih zemalja, dok se tako izjašnjava   6% ispitanika u Hrvatskoj.

Stručnjaci iz područja onkologije i hematoonkologije  iz Hrvatske smatraju da najveći utjecaj na liječenje raka tijekom krize izazvane COVID-19 pandemijom imaju nedovoljno upućivanje pacijenata od strane drugih specijalnosti, smanjen broj biopsija u dijagnostičke svrhe, odgađanje operativnih zahvata i promjene u propisivanju imunosupresivnih lijekova.

Ispitani stručnjaci predviđaju da će odgađanja operativnog liječenja i kemoterapije pogoditi oko 30% njihovih pacijenata, a 5 od 10 ispitanih smatra da će nadoknaditi sve propuštene operacije i kemoterapije u periodu 1-3 mjeseca

Na pitanje ispitanicima da procijene koliki broj pacijenata će osjetiti posljedice odgađanja početka liječenja, procjena na razini svih uključenih zemalja je 31,2%, dok je za Hrvatsku procjena 32.9%.

S pretpostavkom da će kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 trajati 6 mjeseci, ispitanike se pitalo da procijene koliko će vremena trebati njihovoj zdravstvenoj ustanovi da nadoknade sva propuštena/odgođena liječenja.  Procjene su na razini svih uključenih zemalja iznosile: 1-3 mjeseca 50%, 4-6 mjeseci 39%,  7-12 mjeseci

7% i više od godinu dana 4%. Procjene za Hrvatsku su: 1-3 mjeseca 50%, 4-6 mjeseci 33% i 7-12 mjeseci 17%.

Nedostatak krvnih preparata i stroga pravila o posjetima oboljelima su dvije najveće promjene koje se očekuju u nadolazećem razdoblju

Na pitanje koje su to promjene koje se očekuju u nadolazećem razdoblju u ustaljenoj onkološkoj i hematoonkološkoj praksi, kao glavi problem na razini svih uključenih zemalja prepoznat je nedostatak krvnih preparata i moguće smanjenje broja dobrovoljnih davatelja krvi/akcija dobrovoljnog prikupljanja krvi  što bi moglo uzrokovati probleme u transfuzijskom liječenju  57%, dok taj problem ističe 41% ispitanika iz Hrvatske. Jedna od važnih promjena je i politika nedozvoljavanja posjeta onkološkim pacijentima, osim u okolnostima približavanja kraja života koju ističe 56% svih ispitanika, dok tu promjenu naglašava 41% ispitanih iz Hrvatske.

Kao važnu promjenu 49% svih ispitanika navodi produljenje broja radnih sati u operativnom liječenju i primjeni kemoterapije, dok ispitanici iz Hrvatske to navode kao glavnu očekivanu promjenu, njih 77%.

Upućivanje pacijenata u druge zdravstvene ustanove zbog nedostatka kapaciteta vaše zdravstvene ustanove ističe 28% svih ispitanika, u Hrvatskoj njih 12%.

Kao važnu promjenu 24% svih ispitanika očekuje produljenje rada u operativnom i kemoterapijskom liječenju vikendom, dok u Hrvatskoj tu promjenu očekuje čak 41% ispitanih. Zadnja značajna promjena koja se očekuje je povećanje broja kreveta i odjela za smještaj onkoloških pacijenata na bolničkom liječenju u budućnosti, na razini svih ispitanika 18%, dok je ta promjena značajna za čak 59%ispitanika iz Hrvatske.

Onkološki i hematoonkološki stručnjaci procjenjuju da će glavne promjene u onkološkoj skrbi u nadolazećem periodu u Hrvatskoj biti produljenje broja radnih sati u operativnom liječenju i primjeni kemoterapije, produljenju radnih sati u operativnom i kemoterapijskom liječenju vikendom, povećanju broja odjela i kreveta za bolničko liječenje onkoloških pacijenata, nedostatku krvi i krvnih preparata i izazovima u transfuzijskoj medicini te upućivanje pacijenata u druge zdravstvene ustanove uslijed nedostataka kapaciteta u njihovim matičnim bolnicama.

Inicijative farmaceutskih i biotehnoloških kompanija kako bi se osigurala najbolja moguća onkološka skrb za pacijente

Na pitanje bi li neke od ovih inicijativa farmaceutskih i biotehnoloških kompanija pomogle stručnjacima u onkologiji u pružanju najbolje moguće onkološke skrbi pacijentima, na razini svih ispitanika njih 74% istaknulo je povećanje broja specijaliziranih onkoloških medicinskih sestara, razvijanje modela podrške u kući i ostalih modela podrške pacijentima, dok je istu inicijativu kao važnu prepoznalo 77% hrvatskih ispitanika.

Dijeljenje svih novih razvojnih saznanja u onkologiji putem webinara, e-detailing-a, digitalnih medija i telemedicine kao vrlo važno  ocjenjuje 67% svih ispitanika, te čak 84% ispitanika iz Hrvatske.

Smanjenje broja posjeta prodajnih predstavnika kompanija zdravstvenim ustanovama kako bi se smanjila mogućnost zaraze kao jednu od važnih inicijativa ističe 60% svih ispitanika, te 65% ispitanika u Hrvatskoj.

Inicijativa koju podržava 39% svih ispitanika je razvijanje online kanala putem kojeg bi se praćenjem utvrdilo koji segment onkoloških pacijenata ( metastatski rak,  agresivno maligni rak, rani solidni tumori) je podložniji smrtnosti od COVID-19, a istu inicijativu u Hrvatskoj podržava 47% ispitanika.

Izvor: Izvješće ankete