09. listopad 2018. – Okrugli stol „Hrvatska treba modernu radioterapiju! Ulaganjem u radioterapiju možemo smanjiti broj umrlih od tumora po čemu smo na začelju EU! Hrvatska razinom radioterapije, terapije koja je u liječenju tumora nezaobilazna za 60 posto oboljelih, zaostaje za EU, a po statistici umrlih od tumora na začelju smo EU. Nacionalni plan protiv raka detektirao je potrebu značajnog ulaganja u radioterapiju – u nabavku novih 30 linearnih akceleratora trebamo investirati gotovo 140 milijuna eura!
Gotovo polovica pacijenata s dijagnosticiranim tumorom, njih 48,2 posto, u hrvatskim bolnicama čeka duže od 2 mjeseca na početak radioterapije, pokazala je anketa o iskustvu tumorskih pacijenata diljem Hrvatske u liječenju radioterapijom predstavljena na okruglom stolu pod nazivom ”Hrvatska treba modernu radioterapiju” u organizaciji Koalicije udruga u zdravstvu. Anketa je provedena u proteklih mjesec dana na više od 500 pacijenata s dijagnosticiranim tumorom, koji su zbog prirode svoje bolesti upućeni na liječenje radioterapijom.
Tako dugo vrijeme čekanja na početak terapije značajno negativno utječe na ishod liječenja tumorskih pacijenata u Hrvatskoj i direktan je uzrok loše statistike umrlih od tumora po kojoj je Hrvatska svrstana na samo začelje Europske unije. Naime, po pojavnosti i smrtnosti rak je u Hrvatskoj odmah iza bolesti srca i krvnih žila, sa 21.434 novo dijagnosticiranih bolesnika s invazivnim rakom (službeni podaci iz 2014. godine) i čak 13.939 umrlih, a te brojke su u porastu. Sudionici okruglog stola zaključili su da je postotak od 65% oboljelih koji umru od raka alarmantan i da je nužno mijenjati pristup liječenju tumora u Hrvatskoj.
Na okruglom stolu sudjelovali su Vera Katalinić–Janković, dr. med., pomoćnica ministra zdravstva, Vesna Ramljak, predsjednica Udruge Europa Donna, Maja Južnič Sotlar, predsjednica Udruge Europacolon Slovenija, Prof.dr.sc. Primož Strojan, dr. med. Iz Onkološkog instituta Ljubljana te Bence Kampos, prodajni menadžer tvrtke Varian, jednog od najvećih proizvođača linearnih akceleratora.
Radioterapiju dobiva samo polovica pacijenata koji trebaju tu metodu liječenja
Sudionici su se složili da je problem dostupnosti radioterapije velik problem u Hrvatskoj, a to je uzrok nedovoljnog broja linearnih akceleratora u sustavu i zastarjelosti postojećih linearnih akceleratora. Zbog toga se, prema nekim procjenama, samo polovica pacijenata koji bi trebali biti liječeni radioterapijom upućuje na radioterapiju.
”U Hrvatskoj imamo potrebu za novim linearnim akceleratorima i ova Vlada će poduzeti sve da nabavimo primjeren broj novih uređaja. Već smo krenuli u nabavku novih linearnih akceleratora, prvi je instaliran u Osijeku, za drugi je osiguran novac i slijedi faza instalacije na Rebru i ovih dana očekujemo natječaj za novi uređaj za Kliniku za dječje bolesti u Zagrebu. Također, u narednim mjesecima na KBC Rebro dolazi novi gama knife”, izjavio je Milan Kujundžić, ministar zdravstva.
Hrvatskoj treba 30 novih linearnih akceleratora
Potreba ulaganja u radioterapiju podržana je i od strane mnogobrojne Radne skupine koja je izradila tekst nacrta Nacionalnog plana protiv raka. Kako je naznačeno u nacrtu Nacionalnog plana protiv raka u narednih 10 godina Hrvatska mora nabaviti čak 30 novih linearnih akceleratora – zamijeniti 15 postojećih kojima je prosjek starosti oko 8 godina i nabaviti novih 15 uređaja čime bi se po broju uređaja izjednačili sa EU prosjekom. Vrijednost takve nabave procjenjuje se na gotovo 140 milijuna eura.
Prema riječima Vere Katalinić–Janković, pomoćnice ministra zdravstva, ulaganje u radioterapiju je opravdano jer će smanjiti smrtnost građana i povećati izlječivost radno sposobnih građana. Ministarstvo zdravstva će nacrt Nacionalnog plana protiv raka poslati na reviziju u Svjetsku zdravstvenu organizaciju nakon čega će se uputiti u javnu raspravu. Prihvaćanje Nacionalnog plana protiv raka očekuje se u proljeće 2019. godine, a budžetirat će se već za sljedeću godinu. U Ministarstvu očekuju da će se velik dio financijskih zahtjeva koje povlači donošenje Nacionalnog plana osigurati iz fondova Europske unije.
Moderni linearni akceleratori omogućuju preciznije tehnike koji povećavaju izlječenje
Kao dobar primjer korištenja EU fondova u susjedstvu izdvojena je Mađarska. Kako je objasnio Bence Kampos iz Variana, Mađarska je uspješno utilizirala EU fondove za nabavku novih uređaja, svaki centar za radioterapiju je dobio nove uređaje i sredstva ne samo za nove uređaje nego i kompletnu infrastrukturu koja prati modernu radioterapiju. Efekt toga su pozitivni pomaci u izlječenju tumorskih pacijenata u Mađarskoj.
Moderni linearni akceleratori omogućuju primjenu novih modernih terapijskih tehnika koje znatno pospješuju učinak radioterapije, smanjuju broj frakcija i ozračenost okolnih organa te smanjuju trošak liječenja. Većina radioterapijskih tretmana u Hrvatskoj obavlja se trodimenzijskom konformalnom radioterapijom, međutim standard u zemljama EU postale su tehnike koje se kod nas zbog zastarjele tehnologije gotovo uopće ne provode, a to su slikovno vođena radioterapija (IGRT), intenzitetno modulirana radioterapija (IMRT), lučna radioterapija (VMAT) i sterotaksijska radioterapija (SBRT).
Anketa provedena među tumorskim pacijentima pokazala je da u hrvatskim bolnicama njih gotovo 74 posto uopće nije bilo ni informirano o tim modernim tehnikama radioterapije koji bi bili prikladniji za njihov tip dijagnoze.
”U Osijeku smo dobili novi moderni Varianov linearni akcelerator koji nam je omogućio da počnemo raditi lučnu radioterapiju koja je mnogo preciznija za tretiranje tumora, manje zrači okolno tkivo, znatno smanjuje nuspojave tretmana kod pacijenata, ali i povećava šanse za izlječenje od tumora”, izjavio je doc. dr. sc. Ilijan Tomaš, dr. med., pročelnik Zavoda za onkologiju KBC-a Osijek.
Na okruglom stolu predstavljen je i primjer Slovenije koja ima znatno bolje pokazatelje u borbi protiv tumora od Hrvatske, unatoč rastu incidencije zbog starenja stanovništva.
”Slovenija je prije 10-tak godina imala 4 stara linearna akceleratora u onkološkom centru u Ljubljani, imali smo redove čekanja, radili smo starim tehnikama. Tada smo napravili plan i počeli mijenjati stare aparate te dodavati nove aparate u manje onkološke centre izvan Ljubljane. Zahvaljujući tome smo već 2010. godine imali 8 novih aparata, a sad smo zbog životnog ciklusa uređaja ponovno u fazi obnavljanja uređaja ”, pojasnio je prof.dr.sc. Primož Strojan.
