Prema istraživanju Europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI), koji mjeri kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite, hrvatski zdravstveni sustav zauzeo je lani 19. mjesto među 35 europskih zemalja, a u odnosu na lanjske rezultate Hrvatska je na ljestvici pala za tri mjesta.
EHCI analizira zdravstvene sustave 35 zemalja kroz 45 indikatora, prateći područje poštivanja prava pacijenata i njihovu informiranost, dostupnost liječenja, zdravstvene skrbi i lijekova te ishode liječenja.
Hrvatska je 2015. u odnosu na 2014. napravila značajan skok jer je po indikatorima kvalitete i dostupnosti skočila s 23. na 16. mjesto u Europi. Prošle godine ostvarila je 703 boda, što je na razini 2015. godine, ali je rezultiralo manjim padom na ljestvici među 35 zemalja.
Unatoč tome što je izdvajanje za zdravstvo po glavi stanovnika kod nas skromnije u odnosu na zapadne europske standarde, hrvatsko zdravstvo primjenjuje vrlo napredne i skupe postupke poput transplantacije bubrega, a Hrvatska je u europskom vrhu s približno 50 transplantacija na milijun stanovnika.
Najboljima su ocijenjeni zdravstveni sustavi Nizozemske i Švicarske.
Prema analizi EHCI-a, hrvatski pacijenti imaju dobar pristup svom liječniku primarne zaštite i bolničkoj hitnoj službi, ali veliki su problemi s listama čekanja za pojedine dijagnostičke postupke (CT) i operacije, te s dostupnošću novih lijekova za rak, artritis i smanjenje kolesterola u krvi.
Što se tiče ishoda liječenja, u Hrvatskoj je i dalje visoka smrtnost od raka i kardiovaskularnih bolesti, MRSA infekcije nisu smanjenje, slabo je razvijena produžena zdravstvena skrb za starije osobe, te je depresija stabilno prisutna.
Loši smo u preventivnim aktivnostima, posebice u borbi protiv visokog krvnog tlaka, alkoholizma i pušenja, poticanju fizičke aktivnosti, smanjenju prometnih nesreća i cijepljenju protiv HPV-a.