Svjetski dan nepušenja

Svake godine Svjetska zdravstvena organizacija i partneri obilježavaju Svjetski dan nepušenja, ističući zdravstvene rizike vezane uz uporabu duhana i zagovarajući učinkovite politike u smanjenju konzumacije duhana.

Svjetska zdravstvena organizacija naglašava da godišnje od posljedica pušenja, uključujući pasivno pušenje, umre oko 6 000 000 ljudi, od kojih 5 000 000 uslijed izravne uporabe duhana, a procjenjuje se da 600 000 nepušača umre od posljedica izloženosti duhanskom dimu (“pasivno pušenje”).

Prema podatcima “Istraživanja o uporabi duhana u odrasloj populaciji Republike Hrvatske” provedenog 2014./2015. godine, u Hrvatskoj puši 31% stanovništva (35,3% muškaraca i 27,1% žena). Od nepušača je 21% izloženo duhanskom dimu u svom domu (podjednako muškarci i žene), a najizloženiji su nepušači u najmlađoj dobnoj skupini od 15 do 24 godine.

Nikotin je psihoaktivna tvar koja ima iznimno jak potencijal stvaranja ovisnosti, mnogo jači nego se obično misli. Stephen M. Stahl navodi da je vjerojatnost da će osoba postati ovisna o nikotinu nakon barem jedne uporabe 32%, što je više od bilo koje druge tvari, uključujući heroin.

Ovisnost o nikotinu smatra se drugim vodećim (preventabilnim) uzrokom mortaliteta u svijetu, nakon hipertenzije. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da duhan ubija više od šest milijuna osoba godišnje. Otprilike svaka druga osoba koja puši umrijet će prerano, od posljedica povezanih s pušenjem. Među 4000 kemikalija koje su sastojci duhanskog dima, za više od 70 je dokazano da imaju karcinogeno djelovanje. Osim karcinoma pluća, bronha, grkljana, usta i drugih lokalizacija, pušenje dovodi do kronične opstruktivne bolesti pluća, kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani i moždani udar, neplodnosti, preranog starenja kože i dr. Izloženost djece duhanskom dimu uzrokuje češće respiratorne infekcije, astmu, upale srednjeg uha i dr. Pušenje u trudnoći može dovesti do zaostajanja ploda u rastu i razvoju, uključujući različite malformacije, pobačaje i prijevremene porode.

Prestanak pušenja uvijek donosi dobrobiti osobi koja se odluči na takav korak. Bivši pušači žive dulje od osoba koje nastavljaju pušiti. Rizik eventualnog prosječnog debljanja od 2.3 kilograma po prestanku pušenja ni u kojem slučaju ne može nadjačati dobrobit i ne bi se trebao prihvaćati kao razlog za odgodu odluke o apstinenciji, baš kao niti jedan drugi razlog zbog kojega se često odgađa prestanak pušenja. Ne smijemo zaboraviti da time štitimo svoje zdravlje, ali i zdravlje osoba u našoj okolini, posebice djece i mladih.