Svjetski dan borbe protiv hipertenzije

Obilježavanjem Svjetskog dana borbe protiv hipertenzije (World Hypertension Day, WHD) svakog 17. svibnja doprinosi se povećavanju svjesnosti o hipertenziji kao važnom javnozdravstvenom problemu. Temeljeno na globalnim statističkim pokazateljima utvrdilo se kako samo 50% osoba s hipertenzijom zapravo zna o kakvoj se bolesti radi (ovisno o populaciji, taj se postotak kreće od samo 10% do 75%). Povećanje svjesnosti o hipertenziji kao bolesti koje se mora dijagnosticirati treba se bazirati na dvije ključne komponente:
1.    postavljanju screening programa (programa probira) za određivanje vrijednosti krvnog tlaka, osobito populacije pod rizikom, te
2.    postavljanju smjernica u kliničkoj praksi kako je mjerenje krvnog tlaka rutinski dio svakog pregleda.
Važan početni korak u kontroli hipertenzije je postizanje glavnog cilja Ujedninjenih naroda do 2025. (United Nations 2025 goal), a to je 25% smanjenje nekontrolirane hipertenzije, što će značajno poboljšati udio osoba kojima je hipertenzija dijagnosticirana.
Nažalost, još uvijek, unatoč naporima, ovaj kompleksan problem prevencije i kontrole hipertenzije na globalnoj razini nije dovoljno obuhvatan i  koordiniran.

HIPERTENZIJA (VISOKI KRVNI TLAK)
Hipertenzija je zdravstveni poremećaj karakteriziran visokim krvnim tlakom. Navedeno uključuje sistolički krvni tlak (“gornja” brojka – tlak koji se stvara prilikom otkucaja srca) trajno viši od 140 ili dijastolički krvni tlak (“donja” brojka – tlak u krvnim žilama kad se srce odmara) trajno preko 90.
Hipertenziju dijelimo na esencijalnu (nepoznatog uzroka) koja obuhvaća 95% svih hipertenzija i sekundarnu hipertenziju (uzrokovana drugim poremećajima poput tumora nadbubrežne žlijezde, bubrežnih poremećaja, Cushingovog sindroma, bolestima krvnih žila, itd.).
Kao najčešći simptomi hipertenzije navode se glavobolja, promjene vida, mučnina, povraćanje, drhtanje, krvarenje iz nosa, osjećaj lupanja srca, bolovi u prsnom košu, zujanje u ušima, smetenost, itd.
Na hipertenziju posumnjamo kad nakon nekoliko puta izmjerimo povišene vrijednosti sistoličkog i/ili dijastoličkog tlaka, a dijagnosticiramo je kad je krvni tlak stalno povišen na vrijednostima 140/90 mm Hg ili više. Osim mjerenja krvnog tlaka, kod novootkrivene bolesti, oboljelog je potrebno uputiti i na kardiološki pregled, pregled vidnog polja, određivanje broja eritrocita, oftalmoskopiju, pregled jetre i na neke druge pretrage, ovisno o mišljenju obiteljskog liječnika, koji najbolje poznaje svog pacijenta, kao i njegovu povijest bolesti, genetske faktore te radni okoliš.
Cilj liječenja hipertenzije je smanjiti krvni tlak na poželjnu razinu i smanjiti rizik od mogućih komplikacija (hipertenzivna bolest srca, srčani udar, moždani udar, zatajenje bubrega, gubitak vida, itd.). U liječenju hipertenzije koriste se lijekovi koji propiše liječnik, a njih je važno trajno uzimati i u propisanim količinama (ACE inhibitori, diuretici, beta-blokatori, blokatori kalcijevih kanala, AT II antagonisti, itd.).
U prevenciji hipertenzije važno se pridržavati glavnih odrednica zdravlja :
–  redovita tjelesna aktivnost;
– održavanje poželjne tjelesne težine;
– pravilna i uravnotežena prehrana uz smanjenje unosa soli;
– nepušenje;
– redovite kontrole krvnog tlaka.