Europski dan debljine

Treća subota u svibnju obilježava se kao Europski dan debljine, a ove godine je to 20. svibnja 2017.

Prekomjerna tjelesna masa i pretilost predstavljaju sve izraženiji javnozdravstveni problem, koji bitno utječe na kvalitetu i duljinu života te povećava rizik za razvoj niza kroničnih nezaraznih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija svrstava pretilost u kategoriju endokrinih, nutritivnih i metaboličkih bolesti. Debljina ili pretilost je stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu s posljedičnim štetnim učinkom na zdravlje ljudskog organizma, smanjenja očekivanog trajanja života i povećanja rizika od pojedinih akutnih i kroničnih oboljenja. Prevelik unos hrane i nedovoljna tjelesna aktivnost su glavni uzroci pretilosti. Višak energije unesen hranom, koji nije iskorišten radom i fizičkom aktivnošću, skladišti se u organizmu u obliku masnog tkiva. Međutim, u podlozi razvoja debljine je, osim međuodnosa unosa hrane i tjelesne (ne)aktivnosti, i međusobno djelovanje različitih čimbenika (genetski, psihološki i socijalni uzroci). Uzroci pretilosti mogu biti i bolesti nadbubrežne žlijezde, štitnjače, oštećenja središnjeg živčanog sustava i neki lijekovi (kortikosteroidi, antidepresivi). Za određivanje stanja uhranjenosti koristi se nekoliko jednostavnih i praktičnih metoda, a to su: određivanje indeksa tjelesne mase (ITM), mjerenje opsega struka i mjerenje debljine kožnog nabora.

Indeks tjelesne mase (ITM) (engleski Body mass index (BMI)) izračunava se dijeljenjem tjelesne mase izražene u kilogramima s kvadratom visine izražene u metrima. Normalnu tjelesnu masu imaju osobe čiji je ITM od 20 do 24,9, prekomjernu tjelesnu težinu kada je ITM od 25 do 29,9. Pretilost prvog stupnja bilježi se kod osoba čiji ITM iznosi od 30 do 34,9, pretilost drugog stupnja kada je ITM između 35 i 39,9, a osobe čiji je ITM preko 40 smatramo ekstremno pretilim (pretilost trećeg stupnja). Mjerenjem opsega struka u razini vrha zdjelične kosti određujemo raspored masnog tkiva u tijelu te na temelju toga određujemo tip pretilosti. Razlikujemo muški i ženski tip pretilosti. Kod muškog tipa pretilosti dolazi do nakupljanja masnog tkiva oko struka (oblik „jabuke“). Kod ženskog tipa pretilosti (oblik „kruške“) masno tkivo se nakuplja ispod struka, u donjem dijelu trbuha, na stražnjici, kukovima i bedrima. Na pretilost ili debljinu upućuje opseg struka veći od 102 cm u muškaraca te veći od 88 cm kod žena. Mjerenjem debljine kožnog nabora određujemo postotak tjelesne masti. Pomoću posebne sprave tzv. kalipera mjeri se debljina kožnog nabora na nekoliko mjesta na tijelu i izračunava postotak tjelesne masti. O pretilosti govorimo kada je postotak tjelesne masti veći od 25% kod muškaraca, a kod žena veći od 30%. Kod djece i adolescenata stupanj uhranjenosti određuje se s obzirom na percentilne krivulje ITM-a po dobi i spolu. Prekomjernu tjelesnu težinu imaju djeca čiji je ITM između 85. i 95. percentile, a pretila su ona s ITM većim od 95 percentila za dob.

Događanja

Javnozdravstvene kampanje provode se tijekom cijele godine s ciljem pružanja informacija građanima o značaju, važnosti i utjecaju pretilosti na zdravlje te motiviranja građane na usvajanje „zdravih navika“ te pružanja podrške u održavanju tih navika tijekom određenog vremenskog razdoblja. Provedbom javnozdravstvenih aktivnosti potiče se građane na promjenu ponašanja povezanog s prehranom i tjelesnom aktivnošću. Ono što je najvažnije i o čemu treba voditi računa, u cilju smanjenja tjelesne mase i održavanja idealne tjelesne mase, je pravilna prehrana koja će uz programiranu tjelesnu aktivnost osigurati ravnomjerno mršavljenje. Pod pojmom pravilne prehrane podrazumijeva se uravnotežen unos ugljikohidrata, masti i bjelančevina, kao i vitamina i minerala, redovito uzimanje obroka, umjerenost i raznolikost hrane, izbjegavanje prejedanja i uzimanje više manjih obroka tijekom dana.