U povodu Europskog dana prava pacijenata – Koalicija udruga u zdravstvu, Savez društava multiple skleroze Hrvatske te udruga Remisija upozorili su na pojedina kršenja prava pacijenata na području multiple skleroze i upalnih reumatskih bolesti te su po prvi put predstavili Stavove o biotehnologiji, biološkim lijekovima i biološki sličnim lijekovima.
Koalicija udruga u zdravstvu je sa svojim članicama i suradnim organizacijama izradila dokument Stavova o biotehnologiji, biološkim lijekovima i biološki sličnim lijekovima, glavna poruka kojega je potreba uvođenja Obrasca informiranog pristanka za pacijente prilikom promjene biološke terapije iz medicinski opravdanih razloga i detaljno upoznavanje s koristima i rizicima promjene biološke terapije. „Budući da praksa zamjene bioloških lijekova u Europi i svijetu nije nova, i da mnogi zdravstveni sustavi nameću liječnicima zamjenu izvornih bioloških lijekova biosličnim lijekovima iz nemedicinskih razloga kao što je niža cijena , ovakva zabrinutost za prava i sigurnost pacijenata u hrvatskom zdravstvenom sustavu nije neopravdana“, rekao je predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina.

Na Europski dan prava pacijenata udruge pacijenata upozorile su na ugrožavanje prava pacijenata u hrvatskome zdravstvenom sustavu.

Predugo čekanja za terapiju za upalne reumatske bolesti

Udruga Remisija istaknula je problem nepravovremenog propisivanja biološke terapije u liječenju reumatoidnog artritisa, a  koja može spriječiti invalidnost i produžiti radnu sposobnost i visoku kvalitetu života oboljelima. „U ovom trenutku imamo dvostruka financijska ograničenja;  liječenje biološkom terapijom u prvih godinu dana pokriva se iz proračuna bolnica, dakle na  teret bolničkih proračuna, te  limite HZZO-a za ustanove koje koriste sredstva iz fonda skupih lijekova, čime se dodatno umanjuju šanse za rano liječenje bolesnika s upalnim reumatskim bolestima i ulazak novih pacijenata u program terapije“, rekao je predsjednik udruge Remisija Nenad Horvat. Posljedica tih financijskih ograničenja su liste čekanja pacijenata na terapiju po pojedinim bolnicama, što uzrokuje kasniji početak liječenja i samim time lošiji ishod za pacijenta. Horvat je rekao da poslije samo godinu dana jedan od deset oboljelih koji nije na terapiji nije više u stanju raditi, a poslije dvije godine rane destruktivne promjene vide se na zglobovima mnogih bolesnika, a nakon pet godina polovina svih oboljelih ozbiljno je onesposobljena.

Nema lijeka za starije od 55 godina s multiplom sklerozom

Savez društava multiple skleroze Hrvatske upozorio su da su oboljeli od multiple skleroze u Hrvatskoj zakinuti za rano liječenje koje je od ključne važnosti za značajno smanjenje progresije bolesti i odgađanje nastanka invalidnosti kod tih pacijenata. „Kriteriji HZZO-a za uključivanje na terapiju dostupnim lijekovima su izuzetno strogi te se od pacijenata za dobivanje terapije traži da nakon prvog kliničkog prikaza MS-a moraju imati još 2 bolnički liječena relapsa i vrijeme do početka liječenja se prolongira, a zna se da svaki relaps predstavlja dodatno oštećenje živčanog sustava. Osim toga, diskriminiraju se i oboljeli iznad 55 godina jer je upravo ta dob postavljena kao granica za dobivanje terapije”, rekla je Dijana Roginić,  izvršna direktorica Saveza društava multiple skleroze Hrvatske.  Sve su ove restrikcije na štetu pacijenata jer im se nepotrebno odgađa liječenje koje je neophodno da bi se bolest držala pod kontrolom kako bi i dalje nastavili biti aktivni i samostalni članovi zajednice. Bez pravovremenog liječenja oštećenje živčanog sustava puno brže napreduje te ranije nastupa neki oblik invalidnosti i potreba za pomoći i skrbi od strane druge osobe.”

Stavovi Koalicije udruga u zdravstvu, njenih članica i suradnih organizacija o biotehnologiji, izvornim biološkim lijekovima  i biološki sličnim lijekovima

Koalicija udruga u zdravstvu, krovna organizacija udruga pacijenata u Republici Hrvatskoj, te njene članice i suradne organizacije u ovom dokumentu jasno izražavaju svoje stavove u odnosu na biotehnologiju, izvorne biološke lijekove i biološki slične lijekove:

1. Liječnik koji vodi liječenje pacijenta oboljelog od kompleksne kronične bolesti uvijek mora moći autonomno odlučiti koji će biološki lijek primijeniti u liječenju svakog pojedinca, utemeljeno na procjeni pacijenta, bolesti i lijeka. Svaki liječnik mora imati neograničene mogućnosti odabira lijeka na temelju procjene omjera koristi i rizika za pacijenta.

2. Svako propisivanje izvornog biološkog lijeka  ili biološki sličnog lijeka treba se procjenjivati individualno, utemeljeno na procjeni pacijenta, bolesti i lijeka  i ne može se administrativno propisivati.

3. Pri odluci o propisivanju biološkog lijeka prvi kriterij uvijek mora biti klinička procjena, a tek onda sveukupna vrijednost pojedinog lijeka.

4. Izvorni biološki lijekovi i njima sukladni biološki slični lijekovi ne mogu se međusobno automatski zamjenjivati.

5. Zbog složenosti i specifičnosti bioloških lijekova, samo liječnik koji prepisuje lijek i koji će pratiti odgovor pacijenta na liječenje može iz medicinski opravdanih razloga odobriti zamjenu izvornog biološkog lijeka biološki sličnim lijekom, ili zamjenu biološki sličnog lijeka drugim biološki sličnim lijekom ili izvornim biološkim lijekom.

6. Samo nadležni liječnik, u dogovoru s pacijentom, može zamijeniti biološki lijek drugim biološkim lijekom. U slučaju zamjene, pacijent mora u svakom trenutku biti  informiran na njemu razumljiv i prihvatljiv način o omjeru koristi i rizika za njega , a odgovor na biološki lijek mora adekvatno klinički pratiti nadležni liječnik.

7. Radi lakše sljedivosti i praćenja mogućih nuspojava, svaki biološki i biološki slični lijek morao bi se moći raspoznati i po zaštićenom ili jasno raspoznatljivom nezaštićenom imenu, kako bi se poboljšala sigurnost bolesnika tijekom liječenja biološkim lijekovima.

8. Prije pristanka na liječenje biološkim lijekom ili biološki sličnim lijekom, svaki pacijent ima pravo biti upoznat s kliničkim studijama lijeka koji mu se propisuje, s obzirom na ekstrapolaciju kliničkih indikacija za propisivanje biološkog lijeka i/ili biološki sličnog lijeka.

9. Za bolji nadzor kvalitete i učinkovitosti, kao i sigurnosti svih lijekova, pa tako i izvornih bioloških i biološki sličnih lijekova, apeliramo na Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje da se ustanove i počinju voditi registri ishoda liječenja;

  • klinički relevantnih ishoda liječenja (kvaliteta i učinkovitost pojedinog lijeka u određenim indikacijama, nuspojave)
  • ishoda liječenja relevantnih po iskustvima pacijenata (kvaliteta života, održavanje radne sposobnosti, nuspojave).

Vođenje ovakvih registara i podaci koji se iz njih mogu dobiti uvelike bi pridonijeli podizanju kvalitete liječenja, te sustavu nabave lijekova temeljenom na ekonomskoj učinkovitosti, kako bi se omogućilo ulaganje u najučinkovitije lijekove i vrste liječenja i omogućila se racionalizacija troškova u zdravstvu.

10. U svakom slučaju zamjene biološkog lijeka drugim biološkim lijekom, pacijent bi trebao s nadležnim liječnikom proći  Obrazac informiranog pristanka, te do zamjene može doći kad je pacijent u suradnji s nadležnim liječnikom donio informiranu odluku i potpisao Obrazac informiranog pristanka.

Zaključak

Iako biološki sličan lijek u osnovi ima isti klinički učinak kao izvorni biološki lijek, ovi se lijekovi ne mogu izravno međusobno zamjenjivati. Unatoč  težnji da učinkovita terapijska opcija bude dostupna po nižoj cijeni, ne smijemo smetnuti s uma činjenicu da jasni znanstveni dokazi i klinička procjena predstavljaju glavni prioritet u procjeni učinkovitosti i sigurnosti biološki sličnih lijekova u svakom individualnom slučaju.

Radi lakše sljedivosti i praćenja mogućih nuspojava, svaki biološki i biološki slični lijek morao bi se moći raspoznati i po zaštićenom ili jasno raspoznatljivom nezaštićenom imenu, kako bi se poboljšala sigurnost bolesnika tijekom liječenja biološkim lijekovima.

Apeliramo na Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje za uvođenje javnozdravstvenih baza kliničkih podataka ( registara ishoda liječenja) koja će omogućiti praćenje ishoda liječenja i nuspojava u realnom vremenu.

Odluku o odabiru i/ili promjeni terapije i zamjeni jednog lijeka drugim može, u dogovoru s bolesnikom donijeti isključivo liječnik koji liječi bolesnika i to zbog  medicinskih razloga i argumenata (neučinkovitost ili nuspojave) uz uvođenje informiranog pristanka. Ako originalni lijek daje zadovoljavajuće rezultate liječenja, niža cijena biološki sličnog lijeka ne smije biti razlog za promjenu učinkovite terapije.

Pacijent  treba biti aktivno uključen u odluke o promjeni terapije uz obvezno uvođenje informiranog pristanka.

Potpisnici:

  • KUZ
  • Hrvatski savez za rijetke bolesti
  • Savez društava multiple skleroze
  • Hrvatska liga za borbu protiv reumatizma
  • Udruga Remisija
  • Hrvatska udruga za Cronhovu bolest i ulcerozni kolitis
  • Društvo psorijatičara Hrvatske
  • SVE za NJU
  • Europa Donna
  • Cro-ILCO
  • Hrvatsko društvo bolesnika s rakom prostate
  • Udruga Jedra

Pozivamo zainteresirane udruge pacijenata koje se žele priključiti inicijativi i supotpisati dokument Stavova, da nas mogu kontaktirati i aktivno se uključiti.

O Europskom danu prava pacijenata:

Europski dan prava pacijenata obilježava se, kao i svake godine, 18. travnja i posvećen je ulozi udruga građana u osnaživanju bolesnika s kroničnim bolestima koji zahtijevaju specifičan pristup, razumijevanje problema te edukaciju njihovih obitelji i rodbine. Podsjećamo i na četrnaest prava propisanih Europskom poveljom:

1. Pravo na preventivne mjere
Svatko ima pravo na odgovarajuću uslugu u svrhu prevencije bolesti.

2. Pravo na dostupnost
Svatko ima pravo na dostupnost zdravstvenih usluga u skladu sa svojim zdravstvenim potrebama. Svima se jamči jednak pristup zdravstvenim uslugama, bez diskriminacije po imovnom stanju, mjestu prebivališta, vrsti bolesti ili vremenu potrebnom za pristup zdravstvenim uslugama.

3. Pravo na informaciju
Svatko ima pravo na pristup svim informacijama koje se odnose na: njegovo zdravstveno stanje, zdravstvene usluge i način njihova korištenja te mogućnosti koje pružaju znanstvena istraživanja i nove tehnologije.

4. Pravo na pristanak
Svatko ima pravo na sve informacije koje mu omogućavaju aktivno sudjelovanje u odlučivanju o vlastitom zdravlju. Takve informacije su uvjet za svaki postupak i zahvat u svrhu liječenja, kao i za sudjelovanje u znanstvenim istraživanjima.

5. Pravo na slobodan izbor
Svatko na temelju dostupnih informacija ima pravo na slobodan izbor između različitih postupaka i zahvata te između pružatelja zdravstvenih usluga.

6. Pravo na privatnost i povjerljivost
Svatko ima pravo na povjerljivost vlastitih podataka, uključujući one o zdravstvenom stanju i mogućim dijagnostičkim ili terapijskim postupcima, kao i na zaštitu privatnosti tijekom pregleda, specijalističkih obrada i liječničko-kirurških zahvata općenito.

7. Pravo na poštivanje pacijentovog vremena
Svatko ima pravo na ostvarivanje potrebne zdravstvene usluge unutar najskorijeg mogućeg i unaprijed zakazanog vremenskog termina. Ovo se pravo odnosi na svaki dio medicinskog postupka.

8. Pravo na nadzor standarda kvalitete
Svatko ima pravo na visokokvalitetnu zdravstvenu uslugu, vrednovanu prema jasno utvrđenim standardima.

9. Pravo na sigurnost
Svatko ima pravo na sigurnost od štete prouzročene slabom organizacijom zdravstvenih usluga, stručnim nemarom i pogreškom, kao i pravo na dostupnost visokih sigurnosnih standarda.

10. Pravo na inovacije
Svatko ima pravo pristupa inovativnim postupcima, uključujući dijagnostičke postupke sukladno međunarodnim standardima, neovisno o ekonomskim ili financijskim okolnostima.

11. Pravo na izbjegavanje nepotrebne patnje i boli
Svatko ima pravo biti sačuvan od patnje i boli, koliko god je to moguće, u svakoj fazi svoje bolesti.

12. Pravo na individualni pristup
Svatko ima pravo na individualno prilagođen dijagnostički ili terapijski postupak koji je u najvećoj mogućoj mjeri prilagođen osobnim potrebama.

13. Pravo na pritužbu
Svatko ima pravo na pritužbu u slučaju povrede prava te pravo dobiti odgovor ili drugu povratnu reakciju na svoju pritužbu.

14. Pravo na obeštećenje
Svatko ima pravo u razumnom roku na dostatno obeštećenje u slučaju pretrpljene fizičke, etičke ili psihičke povrede uzrokovane zdravstvenom uslugom

S poštovanjem,
Predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu
Ivica Belina, prof. edu. rehab.
mob: 099/3420-350